Visti

DOM VOJSKE MOŽDA BUNJEVAČKA KUĆA

Gabric_Ciplic_Pokornic

U
razgovoru sa ministrom Svetozarom Čiplićom kazali smo da Bunjevci nemaje svoju zgradu, a da na Korzou ima zgrada koja je prazna i propada: Dom Vojske. Na drugoj strani mi plaćamo zakupe. Kome je u interesu da bude prazna i da propada, pa da je kogod kupi zabadava? Prvi sprat bi nama bio dovoljan. To je kadgod bio restoran „Jagnje”, vlasništvo Bunjevaca. Čiplić je kazo, ako je to tako kako ja kažem onda će možda Bunjevci dobit taj prostor – kazo je Blaško Gabrić, pridsidnik Bunjevačkog nacionalnog savita.







 

BUNJEVAČKA IZDANJA NA 55. SAJMU KNJIGA U BEOGRADU

INTERESOVANJE ZA BUNJEVAČKU RIČ

SuzanaNovinsko izdavačka ustanova „Bunjevački informativni centar”  učestvovala je na ovogodišnjem  55. Beogradskom sajmu knjiga sa svojim izdanjima koja su ugledala svitlost dana tokom 2010. godine: „Politički život Bunjevaca Vojvodine u Kraljevini SHS 1918 – 1941.”, autora dr Saše Markovića i „Tandrčak i njegovo blago” 2, grupe autora koju je uredila mr Suzana Kujundžić – Ostojić, prikazano je i nikoliko poslidnji brojova „Bunjevački novina” i dičijeg lista „Tandrčak”. Bunjevačka  matica prikazala je knjgu Tamare Babić „Muzička baština Bunjevaca” i „Lipa rič”, grupe autora koju je uredila Ana Popov, ko i novi broj „Riči” internog glasila za nauku, kulturu i stvaralaštvo Bunjevačke matice.  KUD „Bunjevka” prikazala je knjigu o „Bunjevačkom bilom šlingu”  autorke Kate Kuntić. BKC „Bajmok” prikazo je ovogodišnji Festivalski bilten „Bunjevačka ila” 2010,  koji je uredila Nevenka Bašić Palković. I pored činjenice da je 2010. godina bila teška, pored stalni materijalni problema i barijera na konkursima čerez nestandardizovanog bunjevačkog  jezika, radiosajam se popis za birački spisak i izbor novog nacionalnog savita, broj izdati knjiga u ovoj godini nije mali, nit je njeva sadržina zanemariva  po značaju za Bunjevce. Slobodno se mož kazat da je najposićeniji dio štanda Pokrajinskog  sekretarijata za upravu propise i nacionalne manjine s izdanjima na jezicima nacinalni manjina, bio onaj s bunjevačkim izdanjima. Pitanja je bilo razni, od tog ko su i šta su Bunjevci, do stručni pitanja o njevoj istoriji i etnologiji – kazala je Suzana Kujundžić - Ostojić. Bilo je nikoliko zanimljvi sagovornika koji su se zaustavljali pored štanda naši izdanja, iako je oko nji bilo sijaset drugi knjiga. Ima oni koje je zanimalo ko su to Bunjevci, pa do oni koji su o nama znali puno al su tili upotpunit svoja znanja nuz pomoć novi izdanja. Tako je jedan gospodin iz Hercegovine bio posebno zainteresovan za knjigu o političkom životu Bunjevaca. Kako je kazo, o Bunjevcima u Srbiji zna puno, ima puno literature iz te oblasti pa je želi upotpunit s novim izdanjom.  Studenta iz Zagreba je čudilo što „Bunjevačke novine” ne mož kupit u tom gradu, zanimalo ga je i kaka  je saradnja Bunjevaca  i Hrvata u Srbiji. Jedna gospođa, koja se bavi tkanjom, bila je oduševljena kad je dobila na poklon knjigu „Bunjevački bili vez”, koja je izašla iz štampe dan prija otvaranja sajma. Bila je zadivljena  ovom knjigom u kojoj je sve tako detaljno opisano, što se kako ona kaže, vrlo ritko mož nać - naglasila je urednica „Bunjevački novina” Kujundžić - Ostojić. Izdavaštvo kod Bunjevaca, barem ove godine, pokazalo je da ne postoje problemi koji se ne mogu privazić ako se želi radit. Istina, mnoga od ovi dila, ako ne i sva, nastala su u velikoj miri volonterskim radom, sve u cilju da bunjevačka rič ostane zapisana, al rezultati su tu. Ovogodišnji  međunarodni Sajam knjiga u Beogradu bio je 55. po redu. Na njem je učestvovalo 800 izdavača iz zemlje i inostranstva. Prodato je 125.000 ulaznica, a izdato 4.000 pozivnica i 4.300 propusnica.

 

RADIO EMISIJA NA BUNJEVAČKOM JEZIKU POSLI ČETRI GODINE NA RADIO SUBOTICI

DVISTO EMISIJA

Stevan_Nemet
   N
a osnovu odluke Nacionalnog savita bunjevačke nacionalne manjine decembra 2006. godine, na talasima Radio Novog Sada krenilo je emitovanje polusatne radio emisije na bunjevačkom jeziku „Bunjevačka
rič.” Tako je 22. oktobra ove godine emitovana dvistota emisija. Ova radio emisija se nije mogla čut u Subotici, a zdravo se teško čula u Somboru – divani Stevan Nemet, urednik ove emisije. To nije bilo moguće zbog porušenog predajnika u Crvenom selu u bombardovanju 1999. godine, a sve do prija misec i po dana nije postignut dogovor s Radio Suboticom o emitovanju ove emisije na njevim radio talasima. Sad se „Bunjevačka rič” emituje i na talasima 104,4 megaherca, u okviru programa na srpskom jeziku. Emisija se emituje nediljom od 9.30 do 10 sati. Radio Sombor je počo s emitovanjom radio emisije „Bunjevačka rič” 2007. godine, na talasima 97,5 megaherca, nediljom od 14 do 14.30 sati. Isto, krajom 2007. godine počelo je i emitovanje ove emisije na Radio Trendu, Bačka Topola, na 97,8 megaherca. U emitovanju ove godine bio je prikid od marta do oktobra. Od 2007. do 2008. godine ova emisija je emitovana i na talasima subotičkog Radija 103, po sat vrimena, međutim, pošto je došlo do ukidanja te frekvencije, emitovanje je pristalo – kaže Stevan Nemet. Osnovni cilj ove emisije je da se oživi bunjevački jezik, da starije podsića, a mlade da nauči običajima, tradiciji, kulturi Bunjevaca. Kroz ovi 200 emisija bilo je intervjua s ljudima iz kulturni institucija, Nacionalnog savita, običnim ljudima, a emisije su tretirale običaje Bunjevaca, praznike i svece u skladu sa kalendarom. Dok je emisija išla na subotičkom Radio 103, bilo je puno telefonski javljanja. U toku jedne emisije, iako je to bio snimak a mi smo dežurali kraj telefona, javljalo nam se izmed 25 i 30 slušalaca. Imali smo samo jednu liniju, pa su niki čekali da nas mogu dobit. To je bio zdravo dobar odziv. U emisiji je korišćena tamburaška muzika, koja je najpristupačnija našim slušaocima. U svakoj emisiji bilo je priloga iz Sombora, pa čak smo imali i intervjue sa ljudima iz Kaćmara i Gare. Imali smo plan da uspostavimo saradnju sa Radijom Baja, u Madžarskoj, al zbog niki problema to nije uspilo, no, možda će jedog dana i tog bit. Za ove četri godine, kako kaže Nemet, puno puta je pokušano da se taj program od pola sata produži. Međutim, nikad nije bilo dovoljno sluha ni na pokrajinskom a pogotovo na lokalnom nivou, a polak sata je suviše malo. Naš je plan da u narednom periodu produžimo trajanje emisije na bar 60 minuta, a u dogledno vrime, da uz podršku lokalne samouprave oformimo našu radio redakciju u okviru Radio Subotice, di nam je želja da program iđe dnevno 60 minuta. Razmišljamo i da jednog dana imamo i svoju radio stanicu – kazo je Stevo Nemet.